339348904_887919289171167_3488546866003339914_n

Obilježen Međunarodni dan djece ulice

Na margini društva, sistemu nevidljiva – djeca ulice

Poražavajuće statistike, sve veći broj djece na ulici, sve veći broj djece koja nemaju adekvatno staranje, djece koju vaspitava ulica i djece koja gube mogućnost da se obrazuju i da napreduju. U Bosni i Hercegovini, hiljade djece uključeno je u rad na ulici, koji je obično samo prvi korak ka krugu trgovine ljudima iz koga je teško izaći. Ova djeca dnevno provedu od 3 do 9 sati na ulici, bez obzira na vremenske uslove, glada, bosa, higijednski i zdravstveno zanemarena i zapuštena. Najčešće su sama ili sa grupom koju nerijetko čine njihova braća i sestre. Najčešče su to djeca koja su pripadnici romskih i drugih nacionalnih manjina, djeca koja su diskriminaciji izložena od kada su se rodila.

Ulična akcija u 4 lokalne zajednice

Kroz projekat NIJEDNO DIJETE BEZ ZAŠTITE, podržan od strane Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE organizovana je ulična akcija u Bijeljini, Zvorniku, Doboju i Brčko distriku. Predstavnici gradskih uprava su sa svojim timovima u Zvorniku, Doboju i Brčko distriktu podijelili promotivne materijale i građanima skrenuli pažnju na problematiku djece koja žive i/ili rade na ulici. U Bijeljini su volonterke i projektni tim učestovale u uličnoj akciji u dijelu grada u kome je prisutno najviše djece koja gotovo svakodnevno prose. Naime, prema podacima Udruženja Otaharin, na ulicama grada Bijeljina prosi 53 djece kojoj su uskraćena najosnovnija prava.

Prihvatilište kao jedno od rješenja za Bijeljinu

Prema GRETA izvještaju, Bosna i Hercegovina napravila je značajan napredak u oblasti zaštite ljudskih prava i čini napore na tom polju. Međutim, jedan od nedostataka koje navodi izvještaj je upravo nedostakat smještajnih kapaciteta. Sprovodeći projekat NIJEDNO DIJETE BEZ ZAŠTITE u četiri lokalne zajednice, svedoci smo da je nedostatak smještajnih kapaciteta problem i u projektom cijanim zajednicama – Bijeljini, Doboju, Zvorniku i Brčko distriktu. Naime, Udruženje „Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja Otaharin“ je kroz inicijativu za uspostavljanje usluge Prihvatilišta za djecu u riziku Grada Bijeljina preduzelo određene korake koji za cilj imaju uspostavljanje Prihvatilišta koje bi bilo regionalnog karatktera. U tu svrhu formirana je Radna grupa za izradu Elaborata o opravdanosti uspostavljanja Prihvatilišta, Elaborat je izrađen, predstavljen Skupštini Grada Bijeljina, a odluka o izgradnji Prihvatilišta usvojena na Skupštini Grada Bijeljina. Nadamo se da će naša nastojanja dovesti do krajnjeg cilja, a to je adekvatna zaštita za djecu koja su u riziku i kojima je taj vid zaštite neophodan.
338919066_191170853683940_44595268472010297_n
338942262_960825781589250_1938426661332508924_n
339086156_1297000057866746_1576292501129451518_n
339348904_887919289171167_3488546866003339914_n
339517796_778230277030287_7156364426404130665_n
339655686_948474283270886_7713852982431164115_n
339744855_591618846332743_4484677676582220923_n
339751781_1018659936185306_6938494610558579560_n
339841292_757401172758224_8436321320778349621_n
naslovna

Međunarodni dan Roma – Otaharin

Međunarodni dan Roma

Međunarodni dan Roma, dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju. Dan je službeno bio proglašen 1990. u Serocku u Poljskoj, mjestu četvrtog Svjetskog romskog konkresa Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan u Čelsfildu kraj Londona 7 – 12. aprila 1971. Na tom je kongresu donesena odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, Đelem (romski: Išao sam, išao) i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim točkom u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma tokom istorije.

Iako korjeni romskog aktivizma sežu u 19. vijek, 8. april 1971. godine predstavlja prekretnicu za romske zajednice širom sveta. Tek kada su aktivisti svoju borbu preselili na međunarodno poprište prvim Svetskim kongresom Roma održanim u blizini Londona. Dan za nas znači proslavu naše kulture, jezika i izdržljivosti da bismo održali svoj identitet na životu. Prvi kongres promovisao je romske simbole koji se koriste kao alati za ujedinjenje i političku mobilizaciju. Poput krovnog izraza „Romi“, romske zastave, slogana Opre Roma! (Romi ustaju!) Naša himna (Đelem Đelem) i nacionalni dan (8. april – Međunarodni dan Roma).

Kongres je bio katalizator nove generacije romskih aktivista koji su zajedno radili u borbi protiv anticiganizma koji doživljavamo iz dana u dan.

Od ropstva do sponzorisanih politika istrebljenja i iskorenjivanja naše tradicionalne kulture, preko prisilnog naseljavanja i preseljenja, etničkog čišćenja, asimilacije i sterilizacije Romkinja, svi ovi progoni doveli su do trenutne situacije Roma širom svjeta, gde smo i dalje bili percipirane na dehumanizacijski način, manje vrjedne i lake žrtve govora mržnje, rasističkog nasilja i policijskog zlostavljanja i svakodnevne diskriminacije u svim oblastima našeg života.

Pošaljimo poruke svima!

Dalje razvijajte smjernice za prepoznavanje i djelovanje protiv određenih oblika rasizma, uključujući anticiganizam. Stvori sinergiju između EU i nacionalnih politika i zakonodavnog razvoja o određenim oblicima rasizma. Snažno istupite protiv bilo kakvih pokušaja etničkog profiliranja i okrivljivanja Roma i drugih manjina tokom pandemije i osigurajte da odgovori država na Covid-19 ne čine određene populacije ranjivijima na rasističko nasilje i diskriminaciju.

Dalje investirajte u mapiranje i prikupljanje podataka u vezi sa pristupom pravima i uslugama i izgradnji kapaciteta romskog civilnog društva. Da aktivno učestvuje u dizajniranju, sprovođenju, praćenju i evaluaciji nacionalnih politika i programa relevantnih za Rome.

Preispitujte sopstvene pristrasnosti i stereotipe protiv Roma.• Ukažite na anticiganizam kada vidite da se dešava. Edukujte se i učite o istoriji Roma. Ne upotrebljavajte rasističke psovke protiv nas. Ne govorite u naše ime, već nam dajte prostora da govorimo i pojačamo svoj glas. Slavite sa nama našu romsku kulturu, istoriju i uzore, ne samo na Međunarodni dan Roma, nego i tokom ostatka godine.

Javna tribina u okviru Međunarodnog dana Roma

U oviru današnjeg susreta, organizovana je i Javna tribina, a to je predivđeno kroz projekat “Nijedno dijete bez zaštite”, podržana kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava USAIR INSPIRE. Javna tribina je na temu podizanja svijestigrađana o socijalnoj pravdi, aktuelnim politikama, a sve sa ciljem zaštite prava djece u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima. Trgovina ljudima je fenomen koji žrtvu lišava  svih prava, a trgovci ljudima su ozbiljni predatori koji uvijek nađu način da dođu do žrtve. Zato su žrtve ljudima najčešće osobe koje su ranjive, a ako govorimo o djeci iz romske populacije ili ženama Romkinjama, onda tu ima jako puno prostora za trgovca da dođe do žrtve  i uvede je u krug trgovine ljudimaiz koga je jako teško izaći. Znamo li da je prosjačenje trgovina ljudima, znamo li da je dogovoren brak trgovina ljudima i jrdmo li zaboravili da je dijete svaka osoba do navršenih 18 godina.

Ova javna tribina otvorila je kampanju NIJEDNO DIJETE BEZ ZASTITE koja ce biti sprovedena u 4 lokalne zajednice – Bijeljini, Doboju, Zvorniku i Brcko distriktu. Kampanja za cilj ima podizanje svijesti gradjanima i predstavnicima institucija o relevantnim politikama i socijalnoj pravdi.
WhatsApp slika 2023-04-05 u 10.11.05

Sastanak sa ministricom Željkom Stojičić – Za unapređenje obrazovnog rada sa učenicicima romske nacionalnosti

Unapređenje obrazovnog rada sa učenicicima romske nacionalnosti

Na jučerašnjem sastanku u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, direktor Dragan Joković je, sa ministricom Željkom Stojičić, razgovarao je o mogućnostima saradnje u okviru projekta koji se odnosi na poboljšanje položaja učenika romske nacionalnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu Republike Srpske. Sve naše aktivnosti koje su usmjerene na rad za obrazovanje Roma u okviru obrazovnog sistema ili van njega, u velikoj mjeri zavisi i od podrške Ministarstva. Takođe, važno je istaći i da imamo podršku Ministarstva u okviru aktivosti koje zahtjevaju alternativnu metodologiju za rad ne samo samo učenicima romske nacionalnosti, nego i sa neromskim učenicima u osnovnim i srednjim školama.

Integralni pristup kroz socijalnu inkluziju

Na sastanku su razmatrane aktivnosti i načini saradnje sa Ministarstvom prosvjete i kulture u okviru realizacije aktuelnog projekta „Integralni pristup kroz socijalnu inkluziju”, a koji može doprinijeti stvaranju boljih uslova vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima romske nacionalnosti. Navedenim projektom planirano je unapređenje rada vaspitno-obrazovnih radnika sa djecom nacionalnih manjina, koje će biti realizovano u vidu obuka za njih.

Ministrica Željka Stojičić iskazala je spremnost Ministarstva da podrži aktivnosti u okviru ovog projekta, naglašavajući značaj svakog vida podrške ranjivim kategorijama društva, kao i unapređenja vaspitanja i obrazovanja za učenike u Repubici Srpskoj koji pripadaju ovim kategorijama.

U skladu sa tim i s ciljem poboljšanja kvaliteta rada sa učenicima iz navedenih kategorija, dogovoreni su dalji koraci u vezi sa definisanjem tema i pripreme materijala za realizaciju obuka za vaspitno-obrazovne radnike iz predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj, a u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom.

Svi ovi koraci, kao i podrška Ministarstva u realizaciji naših projektnih aktivnosti, direktno će uticati na položaj pripadnika romske nacionalne manjine u obrazovnom sistemu Republike Srpske, a samim tim i doprinijeti cjelokupnom poboljlšanju položaja Roma i Romkinja u našem društvu.