225305693_579350116782187_3072742156056555125_n

Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima

U cilju obilježavanja 30.07. Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, kao i 02.08. Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida II. Svjetskom ratu Udruženje građana “Otaharin” i Udruženje žena “Romkinja” organizovao je zajednički sastanak Radne grupe za zaštitu bezbjednosti djece Grada Bijeljina i Mobilnog interventnog tima Grada Bijeljina. Sastanak se održao 02.08.2021. godine u Velikoj sali Skupštine Grada Bijeljina.

Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima

Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 30.07. je ustanovljen kao Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Trgovina ljudima je globalan problem i jedan od najperfidnijih oblika kriminala na svijetu koji utiče na život miliona ljudi širom svijeta i oduzima im njihovo dostojanstvo. Prema postojećim analizama identifikovanih slučajeva trgovine ljudima, potencijalni trgovci ljudima mogu biti: partneri/članovi porodice, makroi, vlasnici javnih kuća i menadžeri salona za masaže, posrednici u nalaženju poslova, vlasnici fabrika i korporacija, bande i kriminalne mreže i ostali. Široki spektar kriminalaca, uključujući makroe pojedince, porodične organizacije, male firme, kriminalne mreže i internacionalne kriminalne organizacije mogu biti trgovci ljudima.

Žrtve trgovine ljudima mogu biti žene, djeca i muškarci prisiljeni, prevareni ili navedeni na prostituciju. Takođe, i bilo koji drugi oblik rada ili usluga, kao što su recimo radnice/i držani u kućama ili na farmama prisiljeni da rade protiv svoje volje. Prema podacima Ujedinjenih nacija oko 600.000 žena, djece i muškaraca svake godine se nađe u lancu trgovine ljudima.

Borba protiv trgovine ljudima nije odgovornost samo organa vlasti. Svako može da pomogne rješavanju ovog zločina tako što će pokrenuti značajne akcija koje pružaju nadu i pomoć. Globalnom problemu kao što je trgovina ljudima potreban je globalno rešenje. Zbog čega Ujedinjene nacije organizuju Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, kako bi podigli svijest podstakli javnost i stekli podršku za prevenciju trgovine ljudima.

Svjetski dan sjećanja na romske žrtve genocida

Tema ove globalne kampanje za 2021. godinu je “GLASOVI ŽRTAVA NAM DAJU SMJER! ”Svjetski dan sjećanja na romske žrtve genocida – Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu. Porajmos obilježava se 02.08, na dan kada je 1944. u koncentracionom logoru Auschwitz likvidiran “Romski porodični kamp”. Tom prilikom je u jednom danu ubijeno gotovo tri hiljade Roma i Romkinja svih uzrasta. Tokom Drugog svjetskog rata u Europi ubijeno između 250 hiljada i million Roma, a njihovo stradanje i dalje ostaje marginalizovano.

maxresdefault-1080x675

Dikh He Na Bister, gledaj i ne zaboravljaj – romske žrtve holokausta

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta obilježava se 2. avgusta kao dan sjećanja na 02. avgust 1944. godine kada je za jedan dan u koncentracionom logoru Aušvic ubijeno 2.897 Roma i Romkinja, ali i svih drugih Roma koji su stradali u II svjetskom ratu.“ Dikha He Na Bister”, predstavlja komemorativnu manifestaciju čija je svrha podizanje svijesti među mladim Evropljanima; predstavnicima civilnog društva i donosiocima odluka o holokaustu nad Roma.

Današnji dan opomena je na genocid koji su nacionalsocijalisti počinili nad Romima i Sintima. Romani Rose smatra da bi ovaj dan trebao potaknuti na borbu protiv rasizma.

Anticiganizam, antisemitizam i rasizam su sve nasilniji

Zbog kontinuiranog rasističkog nacionalizma u mnogim zemljama, Evropa se danas nalazi pred velikim izazovima. Svijest o našoj demokraciji, pravnoj državi i našim evropskim vrijednostima već odavno nije garant očuvanja demokratije jer nacionalističke stranke i vlade u mnogim evropskim zemljama nalaze potvrdu upravo u tom rasističkom nacionalizmu.

Evropske vlade kao i vi mi, moramo prezirati anticiganizam, antisemitizam i rasizam

Aušvic je opomena za sve države i za sve ljude, kako u regioniu, tako i u svijetu. Potrebno je da svi prestanemo da ćutimo dok se pojačava desničarska vladavina u svim državama. Samim tim i pojava rasizma sa posebnim akcentom na #anticiganizam. Sada je zadatak evropskih vlada , ali i svih drugih, da se napokon nedvosmisleno i dugoročno odreknu anticiganizma i rasizma.

To je obveza koja proizlazi iz iskustva Aušvic-Birkenaua i ostalih koncentracijskih logora.

Naša organizacija, odnosno Udruženje građana Otaharin kao i naša partneska organizacija Udruženje žena “Romkinja”, svake godine obilježavaju ovaj datum kao posebno sjećanje na Rome koji su stradali u logorima širom Evrope u II svjetskom ratu.