Međunarodni dan Roma
Međunarodni dan Roma, dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju. Dan je službeno bio proglašen 1990. u Serocku u Poljskoj, mjestu četvrtog Svjetskog romskog konkresa Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan u Čelsfildu kraj Londona 7 – 12. aprila 1971. Na tom je kongresu donesena odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, Đelem (romski: Išao sam, išao) i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim točkom u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma tokom istorije.
Iako korjeni romskog aktivizma sežu u 19. vijek, 8. april 1971. godine predstavlja prekretnicu za romske zajednice širom sveta. Tek kada su aktivisti svoju borbu preselili na međunarodno poprište prvim Svetskim kongresom Roma održanim u blizini Londona. Dan za nas znači proslavu naše kulture, jezika i izdržljivosti da bismo održali svoj identitet na životu. Prvi kongres promovisao je romske simbole koji se koriste kao alati za ujedinjenje i političku mobilizaciju. Poput krovnog izraza „Romi“, romske zastave, slogana Opre Roma! (Romi ustaju!) Naša himna (Đelem Đelem) i nacionalni dan (8. april – Međunarodni dan Roma).
Kongres je bio katalizator nove generacije romskih aktivista koji su zajedno radili u borbi protiv anticiganizma koji doživljavamo iz dana u dan.
Od ropstva do sponzorisanih politika istrebljenja i iskorenjivanja naše tradicionalne kulture, preko prisilnog naseljavanja i preseljenja, etničkog čišćenja, asimilacije i sterilizacije Romkinja, svi ovi progoni doveli su do trenutne situacije Roma širom svjeta, gde smo i dalje bili percipirane na dehumanizacijski način, manje vrjedne i lake žrtve govora mržnje, rasističkog nasilja i policijskog zlostavljanja i svakodnevne diskriminacije u svim oblastima našeg života.
Pošaljimo poruke svima!
Dalje razvijajte smjernice za prepoznavanje i djelovanje protiv određenih oblika rasizma, uključujući anticiganizam. Stvori sinergiju između EU i nacionalnih politika i zakonodavnog razvoja o određenim oblicima rasizma. Snažno istupite protiv bilo kakvih pokušaja etničkog profiliranja i okrivljivanja Roma i drugih manjina tokom pandemije i osigurajte da odgovori država na Covid-19 ne čine određene populacije ranjivijima na rasističko nasilje i diskriminaciju.
Dalje investirajte u mapiranje i prikupljanje podataka u vezi sa pristupom pravima i uslugama i izgradnji kapaciteta romskog civilnog društva. Da aktivno učestvuje u dizajniranju, sprovođenju, praćenju i evaluaciji nacionalnih politika i programa relevantnih za Rome.
Preispitujte sopstvene pristrasnosti i stereotipe protiv Roma.• Ukažite na anticiganizam kada vidite da se dešava. Edukujte se i učite o istoriji Roma. Ne upotrebljavajte rasističke psovke protiv nas. Ne govorite u naše ime, već nam dajte prostora da govorimo i pojačamo svoj glas. Slavite sa nama našu romsku kulturu, istoriju i uzore, ne samo na Međunarodni dan Roma, nego i tokom ostatka godine.
Javna tribina u okviru Međunarodnog dana Roma
U oviru današnjeg susreta, organizovana je i Javna tribina, a to je predivđeno kroz projekat “Nijedno dijete bez zaštite”, podržana kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava USAIR INSPIRE. Javna tribina je na temu podizanja svijestigrađana o socijalnoj pravdi, aktuelnim politikama, a sve sa ciljem zaštite prava djece u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima. Trgovina ljudima je fenomen koji žrtvu lišava svih prava, a trgovci ljudima su ozbiljni predatori koji uvijek nađu način da dođu do žrtve. Zato su žrtve ljudima najčešće osobe koje su ranjive, a ako govorimo o djeci iz romske populacije ili ženama Romkinjama, onda tu ima jako puno prostora za trgovca da dođe do žrtve i uvede je u krug trgovine ljudimaiz koga je jako teško izaći. Znamo li da je prosjačenje trgovina ljudima, znamo li da je dogovoren brak trgovina ljudima i jrdmo li zaboravili da je dijete svaka osoba do navršenih 18 godina.
Ova javna tribina otvorila je kampanju NIJEDNO DIJETE BEZ ZASTITE koja ce biti sprovedena u 4 lokalne zajednice – Bijeljini, Doboju, Zvorniku i Brcko distriktu. Kampanja za cilj ima podizanje svijesti gradjanima i predstavnicima institucija o relevantnim politikama i socijalnoj pravdi.
